Vodena para u zraku je vlaga. Najčešće je ne možemo vidjeti, ali se nekad javlja, npr u obliku magle. Njeni efekti su vidljivi, npr. Kondenzacija (kada se višak vlage u zraku pretvori u vodene čestice na hladnim površinama). Zrak može imati ograničenu količinu vlage u sebi, zavisno od nivoa temperature. Stvarni nivo vlažnosti zraka se mjeri relativnom vlažnošću, u procentima, gdje 0% znači potpuno odsustvo vlage, a 100% maksimalni nivo pare koji zrak može zadržati na datoj temperaturi. Što su temperature niže, to je i niži maksimum vlage u zraku.
Dobar nivo vlažnosti varira između 50% i 60%. Održavajući ovaj nivo vlažnosti obezbijedit ćete najbolju klimu u vašem domu.
Posljedice na zdravlje zbog niske vlažnosti
Kada nivo vlažnosti padne ispod 40% stvara se suha klima Na niskim temperaturama, niska vlažnost će isušiti kožu i stvoriti neugodu i iritaciju.
Posljedice na zdravlje zbog visoke vlažnosti
S druge strane, kada je nivo vlažnosti preko 65%, stvara se vlažna klima. Vlaga će se pojaviti u uglovima kuće, a kondenz na prozorima, što za posljedicu ima propadanje, pojavu plijesni, bakterija i drugih negativnih posljedica koje se lako šire. Nivo vlažnosti preko 70% često uzrokuje pojavu grinja, malih, oku nevidljivih buba, koje žive u namještaju; krevetima, tepisima, odjeći. Sve ovo može pogoršati simptome alergija i astme.